Zračne, pomorske i željeznike nesreće i njihovo spriječavanje

Iako mala zemlja, Hrvatska nažalost obiluje zračnim, pomorskim i željezničkim nesrećama.

Razlog tomu je slaba tehnološka razvijenost

Ovaj razlog uveliko povećava opasnost od nastanka prometnih nesreća. Recimo, prije 43 godine dogodila se katastrofalna nesreća na području Vrbovca. Bila je to najgora avionska nesreća u povijesti Hrvatske. Nitko nije preživio, svih 176 osoba koje su putovale avionom su poginule. To je klasičan primjer koliko posljedice nedovoljno razvijene tehnologije mogu biti očajne. Ono što je još važnije od toga su stručni i sposobni ljudi, koji će znati odraditi posao kako treba. Hrvatska se tada nalazila u sastavu Jugoslavije, koja nije bila baš poznata po kvalitetnom ulaganju u ljude i tehnologiju, ove dvije ključne sastavnice sigurne vožnje u bilo kojoj vrsti prometa. Tadašnji kontrolor leta proglašen je krivim i osuđen na sedam godina zatvora, što je samo ispravljanje posljedice, a ne uzroka.

Što se tiče pomorskih nesreća, naglašavamo da je samo prošle godine poginulo 37 ljudi. Uzrok ovih nesreća je također zastarjela tehnologija. Glavni problem je slaba gospodarska razvijenost Hrvatske. Stari i nedovoljno opremljeni brodovi su i dalje na moru, a to ne bi smio biti slučaj. Ipak zasada o tome nema dovoljno brige, a ljudski životi se stalno gube. Hrvatska je pomorska zemlja, pa bi zbog toga bilo važno ulagati više u razvoj brodova i tehnologije koja ih prati.

Najpoznatija željeznička nesreća se dogodila u Zagrebu 1974. godine. Vjeruje se da je to jedna od najvećih željezničkih nesreća u ovom dijelu Europe. Eskpresni vlak je sa svih 9 vagona iskočio iz tračnica, te je tada poginulo 167 putnika koji su bili u vlaku. Koliko je ova nesreća bila strašna svjedoči i napisana knjiga od strane Ante Gardaša koja opisuje ovaj događaj. U vlaku se tada nalazilo 400 putnika, te su neki ipak imali sreću da prežive ovu katastrofu. Nakon ove nesreće proglašen je dan žalosti.