Problemi sa željeznicama

U Hrvatskoj postoji genaralni problem sa željezničkom infrastrukturom. Problemi su u starim strojevima, dotrajalim tračnicama i lošem upravljanju.

Željeznička nesreća u Zagrebu 1974.

Nesreća se dogodila 30. kolovoza 1974. godine. Iz tračnica je iskočio putnički vlak koji je prometovao na relaciji Atena – Beograd – Zagreb – Dortmund. Vagoni su se prevrnuli neposredno prije ulaska na Glavni kolodvor u Zagrebu.

Ova nesreća je obilježila hrvatsku povijest i na internetu se mogu naći mnogi članci o ovoj nesreći, koji su popraćeni stravičnim slikama.

Kasnijim istraživanjima potvrđeno je da su za nesreću bili odgovorini strojovođa, koji je osuden na 15 godina zatvora, te njegov pomoćnik, koji je osuđen na osam godina zatvora. Kasnije se saznalo da su strojovođa i njegov pomoćnik u kobnom trenutku radili više o 45 sati u komadu. Struka se kasnije složila da je to previše radnih sati, pa je današnje pravilo da strojovođa može raditi najviše 10 sati odjednom.

Zanimljivo je da je strojovođa došao na Glavni kolodvor u Zagrebu samo s prvim vagonom. Upitao je ostale gdje mu je vlak. Tek kasnije je shvatio koliku je štetu napravio.

Postoji gnjusna, ali još neprovjerena priča, koje se ljudi sjete kada se spomene ova nesreća. Navodno je grupa džepara čula za nesreću i s mrtvih su putnika pokupili zlatninu, lisnice, pa čak i zlatne zube. Po tvrdnjama mnogih, to se nije svidjelo policajcima, koji su ih strijeljali. Priču nitko od nadležnih nije potvrdio, ali ni demantirao.

U prethodnom slučaju je uzrok nesreće ljudski faktor. Ljudski faktor u kombinaciji s lošom željezničkom infrastrukturom donosi veliki broj nesreća na tračnicama u novijoj hrvatskoj povijesti. Podsjetimo se željezničke nesreće iz 2009. godine u Rudinama. Život je izgubilo 6 osoba, a više od 50 ih je ozljeđeno. Skoro desetljeće nakon nesreće, odgovorni su pravomoćno osuđeni na zatvorske kazne. Nesreća se dogodila jer korov oko tračnica nije tretiran dobrim sredstvom, pa je vlak radi toga kliznuo s tračnica.