Baron Gautsch

Jedna od najgorih havarija u hrvatskoj povijesti dogodila se u Prvom svjetskom ratu. Brod se zvao Baron Gautsch, a potonuo je davne 1914. godine, točnije 13. kolovoza oko 14 sati i 50 minuta. Brod je potopljen u blizini Brijuna, a zanimljiva je stvar da se potonuće dogodilo kao posljedica nailaska na prijateljsko minsko polje. Život je izgubilo 67 putnika i članova posade. Broj žrtava bi sigurno bio manji da se netko sjetio odvezati čamce za spašavanje od broda koji tone. Tako je brod za sobom povukao čamce za spašavanje na kojima su redom bili žene i djeca. Mnogi navode da su ta djeca bila prve žrtve Prvog svjetskog rata. Spašeno je 148 putnika i 31 član posade.

Uzrok nesreće je bila loša komunikacija između posade broda i ureda koji informira posadu o smjeru kretanja u moru. Neki od članova posade bili su informirani kako trebaju izbjegavati određene djelove mora, jer je tada Austro-Ugarska Monarhija postavila mine u moru, kako bi zaštitila grad Pulu od neprijateljskih nasrtaja. Došlo je do loše komunikacije između posade koja je primila zapovijedi o kretanju broda i kormilara broda, pa je brod prevezen preko minskog polja i potopljen.

Tko je kriv?

Postavlja se pitanje tko je obično kriv kod tragedija kao što je potonuće broda Baron Gautsch. Prisjetimo se, brod je potopljen jer kormilaru nije prenešeno da ne smije ploviti preko minskog polja.

U mnogim slučajevima nesreća na moru, u zraku i u željezničkom prometu glavni je krivac nedovoljna komunikacija između onoga tko upravlja brodom, vlakom, tramvajem ili avionom, te ureda koji daje dozvolu i prati kretanje strojeva. Tako imamo česte primjere da se pilot nije dobro razumio s kontrolom leta, da strojovođa ili vozač tramvaja nije primio jasne naputke o redu vožnje ili da brod neprijavljen plovi morem ili uplovljava u neke od prometnih luka na Jadranskom moru.